Ako ste ovih dana prošetali Cvjetnim trgom i zastali pored šatora „Ja - građanin EU“ i info pultova
o mogućnostima Hrvatske nakon ulaska u Europsku
uniju, vjerojatno niste pronašli info
pult na kojem ćete dobiti konkretne informacije o budućnosti osoba s
invaliditetom. Europska je unija zajednica u kojoj živi 80 milijuna osoba s invaliditetom, a što u
takvoj zajednici mogu očekivati naših 520 000 građana, pročitajte u nastavku.
Prije svega, potrebno se prisjetiti što je već Europska unija donijela osobama s invaliditetom u Hrvatskoj. Na putu prema Europskoj uniji, prihvatili smo nekoliko važnih dokumenata koji su poboljšali život osoba s invaliditetom, primjerice Opću deklaraciju o ljudskim pravima, koja treba omogućiti osobama s invaliditetom u Hrvatskoj jednake uvijete onima u Europskoj uniji. Potpisnici smo i UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, te smo kroz prilagodbu našeg zakonodavstva dobili i Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, kojim bi se trebao povećati broj zaposlenih osoba s invaliditetom.
Ono što se samim ulaskom Hrvatske u Europsku uniju pruža osobama s invaliditetom, to je korištenje Struktrurnih i Kohezijskih fondova EU, ali kako bi od korištenja tih fondova bilo vidljivih rezultata bitno je da se udruge osoba s invaliditetom i institucije angažiraju po tom pitanju.
Fondove se može iskoristiti za promicanje uključenosti osoba s invaliditetom u društvo, ali i za „opipljivije“ akcije poput izgradnje boljih pristupa školama ili općenito prilagodbe gradova osobama s invaliditetom. Što Europska unija pruža bilo kojem svojem budućem građanu, pa tako i osobama s invaliditetom, možete pročitati u detaljnoj brošuri Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Ako želite proučiti što je Europska unija napravila po pitanju života osoba s invaliditetom u Europskoj uniji, najbolje je zaviriti u Europsku strategiju za osobe s invaliditetom 2010-2020.
Za svojih 80 milijuna građana s invaliditetom, Europska je komisija odlučila detaljnije se pozabaviti poboljšanjem osam važnih područja, a to su: pristupačnost, sudjelovanje, jednakost, zaposlenost, obrazovanje i osposobljavanje, socijalna zaštita, zdravstvo i vanjske akcije.
Primjerice, Europska je komisija potaknula nagradni natječaj „Access City Award 2013“ koji se dodjeljuje gradu koji je najučinkovitije poboljšao pristupačnost urbanih sadržaja osobama s invaliditetom. Ove godine je nagradu u konkurenciji 99 prijavljenih gradova, odnio Berlin, a već od iduće bi to mogao biti i neki hrvatski grad.
Što se tiče zapošljavanja, njegovo povećanje Europska unija prema Strategiji financira između ostalog i iz Europskog socijalnog fonda. Primjerice, u Belgiji je stvoren projekt organizacije Job& Co gdje osobe s invaliditetom mogu steći kvalitetno radno iskustvo koje im omogućava da se lakše zaposle u željenom zanimanju u budućnosti. Za ovaj je projekt iz Europskog fonda uloženo čak 675.000,00 eura. Također, sličan projekt odrađen je i na Malti, pod nazivom ME2.
Kod obrazovanja, Europska komisija važnost pridaje integraciji osoba s invaliditetom u obrazovni sustav uz individualnu podršku, te promiče cjeloživotno obrazovanje za osobe s invaliditetom.Neke zemlje, poput Engleske, pružaju financijsku pomoć studentima s invaliditetom, za posebnu opremu koja im je potrebna kod studiranja, putne troškove ili fotokopiranje nastavnog materijala.Nakon ulaska Hrvatske u EU i studentima s invaliditetom će biti lakše i jeftinije studiranje na europskim sveučilištima. Školarine će se plaćati jeftinije, a stipendije će biti puno dostupnije.
Ana Tvrdeić
